Crkve i samostani

Samostan sv. Dominika

     Samostan sv. Dominika utemeljen je polovicom 13. st. Početkom 14. st. gradi se jednobrodna crkva s pripadajućim zvonikom gotičkog sloga. Zanimljivost je drveni strop s gredama poslaganim u obliku dna lađe. Glavni ulaz  s lunetom u kojoj je reljef s prikazom Bogorodice u sredini, te bl. Augustinom Kažotićem i sv. Marijom Magdalenom, djelom Nicole Dente, na zapadnom je zidu crkve.  U unutrašnjosti na južnom zidu, ističe se grobnica obitelji Sobota, rad Nikole Firentinca, koju je polovicom 15. st. dala podignuti Katarina Sobota  nakon tragične smrti muža i sina.

       Zidove crkve ukrašavaju slike s prizorima života pojedinih svetaca  autora Palme Mlađeg (17. st.), Jacopa Constantija (16. st.), Giovannija Battiste Argentija (17. st.). U sklopu Samostana uređena je zbirka umjetnina u kojoj se, među ostalim, čuvaju djela Blaža Jurjeva Trogiranina (15. st.), kopča u obliku medaljona, gotički relikvijari iz dominikanske crkve sv. Križa na Čiovu, djela trogirskih zlatara iz 15. st., ...

Crkva Gospe od Karmela

 

Crkva Gospe od Karmela spominje se u srednjem vijeku, proširena je početkom 17. st., a uz nju je bila vezana istoimena bratovština. Iznad glavnog ulaza sekundarno je uporabljena prednja ploča sarkofaga iz polovice 14. st., kojoj je po sredini reljef raspetoga Krista, a sa strana prikaz Blagovijesti. U unutrašnjosti je kasnorenesansni oltar sa slikom Bogorodice s Djetetom, a na velikom oltaru slika Konstantina Zane -  Gospe od Karmela (17.  st.).

Crkva Svih Svetih

Crkva Svih Svetih preuređena je krajem 17. st.,  smještena je između crkve Gospe od Karmela i Sv. Dominika a uz nju je bila vezana istoimena bratovština.  Na oltaru je slika, djelo Baldassare d' Anna iz 17. st. Crkva je zbog trošnosti zatvorena krajem 19. st., no u drugoj polovici 20. st. koristi se kao galerija.  Danas je u njoj suvenirnica.

Crkva sv. Petra

Crkva sv. Petra, nekoć se nalazila u sklopu  benediktinskog samostana namijenjenog plemićkim kćerima. Tradicija hoće da ga je utemeljila žena Bele 4. u 13. st. Od samostana koji je bio u uporabi do 18. st. ostalo je dvorište s krunom bunara na kojoj je grb  obitelji Marković.  Markovići su bili naručitelji oltarne pale autora Antonija Molinarija (17. st.), a same sestre su  bile naručiteljice baroknog ormara za orgulje. Crkva, danas barokne unutrašnjosti, ima drveni kasetirani strop ukrašen dekoracijama te drvene kipove sv. Petra i sv. Pavla, a iznad glavnog ulaza kameno poprsje  sv. Petra, rad Nikole Firentinca.

Crkva sv. Ivana Krstitelja

Crkva  sv. Ivana Krstitelja  (13. st.), u vremenu gradnje sastavni je dio muškog benediktinskog samostana. Romaničkih je stilskih obilježja, jednobrodna, sa zvonikom na preslicu te  portalom na kojemu se ističe skulptura jaganjca božjeg, izvedena u maniri majstora Radovana. Sredinom 19. st. zatvorena je te je s vremenom poslužila kao privremeni  lapidarij.  Na zidu u njenoj unutrašnjosti sačuvali su se ostaci freski. Crkva je danas pretvorena u zbirku crkvenih skulptura. U njoj su između ostalog izložena djela Alessandra Vittoriae (četiri apostola), Nikole  Finentinca, grobna ploča s likom opata Savina, itd.

Crkva sv. Sebastijana

Crkva sv. Sebastijana podignuta je polovicom 15. st.  kao  zavjetna crkva u znak zahvalnosti za spas od kuge. Jednostavnog oblika s polukružnom apsidom okrenutom prema jugu a ulazom na sjeveru, budući se istočnim zidom naslonila na susjednu crkvu sv. Marije a umjesto zvonika ima toranj  gradskog sata. Renesansno pročelje te skulpture u unutrašnjosti djelo su radionice Nikole Firentinca. Pojedini dekorativni elementi iz Sv. Marije, nakon rušenja ugrađeni su u njene zidove. Polovicom 19. st.  pretvorena je u skladišni prostor. Danas je u potpunosti obnovljena  te  čuva uspomenu poginulih branitelja Domovinskog rata.

​​

Crkvica sv. Barbare

Starohrvatska trobrodna crkvica sv. Barbare (Sv. Martina), s tri polukružne apside na istoku,  zvonikom u sredini kupole te plitkim nišama na bočnim zidovima, sagrađena u ranoromaničkom stilu 11. st., naslonjena je sjevernim zidom na gradsku ložu - sudnicu. Za njenu gradnju korišteni su ulomci iz antičkih vremena, poglavito stupovi i kapiteli. U unutrašnjosti crkve kamena je greda s tekstom koji spominje restauratora Petra i njegovu ženu Dobricu, a svjedoči o pregradnji ranije crkve. Prijašnjoj crkvi pripada nadvratnik ulaznih vrata crkve ukrasnog motiva triju križeva, isprepletenih troprutom pletenicom i okruženim simboličnim likovima. Od polovice 19. st. koristila se za skladišni prostor a krajem stoljeća pretvorena je u odlagalište kamenih ulomaka. Obnavljana je u nekoliko navrata tijekom 20. i početkom 21. st. 

Ostaci crkve sv. Mihovila

Zvonik crkve sv. Mihovila ostatak je porušene crkve i samostana, stradalih u anglo-američkom bombardiranju 22. 2. 1944. godine. Crkva je utemeljena u 14. stoljeću, dok se samostan, namijenjen kćerima građana, osnovao 1595. godine. Samostan su ukinule francuske vlasti 1806. godine. Kasnije je u prostoru samostana djelovala pučka škola, a u vrijeme Prvog svjetskog rata tu se nalazila pučka kuhinja za siromahe. Zvonk crkve sagrađen je krajem 16. stoljeća, a pretpostavlja se da ga je iznjedrila radionica Tripuna Bokanića. Zvonik je temeljito restauriran 1952. godine, o čemu svjedoči i natpis na zvoniku.

Slijedi ZBIRKA KAIROS

KONTAKT

Turistička zajednica grada Trogira

Trg Ivana Pavla II/1​, 21220 TROGIR

Tel: +385-21-885-628

email: info@visittrogir.hr

  • Facebook
  • Twitter
  • YouTube
  • Instagram
PREČACI

© 2018 Turistička zajednica grada Trogira