Crkve i samostani

Samostan sv. Dominika

     Samostan sv. Dominika utemeljen je polovicom 13. st. Početkom 14. st. gradi se jednobrodna crkva s pripadajućim zvonikom gotičkog sloga. Zanimljivost je drveni strop s gredama poslaganim u obliku dna lađe. Glavni ulaz  s lunetom u kojoj je reljef s prikazom Bogorodice u sredini, te bl. Augustinom Kažotićem i sv. Marijom Magdalenom, djelom Nicole Dente, na zapadnom je zidu crkve.  U unutrašnjosti na južnom zidu, ističe se grobnica obitelji Sobota, rad Nikole Firentinca, koju je polovicom 15. st. dala podignuti Katarina Sobota  nakon tragične smrti muža i sina.

       Zidove crkve ukrašavaju slike s prizorima života pojedinih svetaca  autora Palme Mlađeg (17. st.), Jacopa Constantija (16. st.), Giovannija Battiste Argentija (17. st.). U sklopu Samostana uređena je zbirka umjetnina u kojoj se, među ostalim, čuvaju djela Blaža Jurjeva Trogiranina (15. st.), kopča u obliku medaljona, gotički relikvijari iz dominikanske crkve sv. Križa na Čiovu, djela trogirskih zlatara iz 15. st., ...

 

    Crkva Gospe od Karmela spominje se u srednjem vijeku, proširena je početkom 17. st., a uz nju je bila vezana istoimena bratovština. Iznad glavnog ulaza sekundarno je uporabljena prednja ploča sarkofaga iz polovice 14. st., kojoj je po sredini reljef raspetoga Krista, a sa strana prikaz Blagovijesti. U unutrašnjosti je kasnorenesansni oltar sa slikom Bogorodice s Djetetom, a na velikom oltaru slika Konstantina Zane -  Gospe od Karmela (17.  st.).

 

    Crkva Svih Svetih preuređena je krajem 17. st.,  smještena je između crkve Gospe od Karmela i Sv. Dominika a uz nju je bila vezana istoimena bratovština.  Na oltaru je slika, djelo Baldassare d' Anna iz 17. st. Crkva je zbog trošnosti zatvorena krajem 19. st., no u drugoj polovici 20. st. koristi se kao galerija.  Danas je u njoj suvenirnica.

 

    Crkva sv. Petra, nekoć se nalazila u sklopu  benediktinskog samostana namijenjenog plemićkim kćerima. Tradicija hoće da ga je utemeljila žena Bele 4. u 13. st. Od samostana koji je bio u uporabi do 18. st. ostalo je dvorište s krunom bunara na kojoj je grb  obitelji Marković.  Markovići su bili naručitelji oltarne pale autora Antonija Molinarija (17. st.), a same sestre su  bile naručiteljice baroknog ormara za orgulje. Crkva, danas barokne unutrašnjosti, ima drveni kasetirani strop ukrašen dekoracijama te drvene kipove sv. Petra i sv. Pavla, a iznad glavnog ulaza kameno poprsje  sv. Petra, rad Nikole Firentinca.  

 

 

    Crkva  sv. Ivana Krstitelja  (13. st.), u vremenu gradnje sastavni je dio muškog benediktinskog samostana. Romaničkih je stilskih obilježja, jednobrodna, sa zvonikom na preslicu te  portalom na kojemu se ističe skulptura jaganjca božjeg, izvedena u maniri majstora Radovana. Sredinom 19. st. zatvorena je te je s vremenom poslužila kao privremeni  lapidarij.  Na zidu u njenoj unutrašnjosti sačuvali su se ostaci freski. Crkva je danas pretvorena u zbirku crkvenih skulptura. U njoj su između ostalog izložena djela Alessandra Vittoriae (četiri apostola), Nikole  Finentinca, grobna ploča s likom opata Savina, itd.

    Crkva sv. Sebastijana podignuta je polovicom 15. st.  kao  zavjetna crkva u znak zahvalnosti za spas od kuge. Jednostavnog oblika s polukružnom apsidom okrenutom prema jugu a ulazom na sjeveru, budući se istočnim zidom naslonila na susjednu crkvu sv. Marije a umjesto zvonika ima toranj  gradskog sata. Renesansno pročelje te skulpture u unutrašnjosti djelo su radionice Nikole Firentinca. Pojedini dekorativni elementi iz Sv. Marije, nakon rušenja ugrađeni su u njene zidove. Polovicom 19. st.  pretvorena je u skladišni prostor. Danas je u potpunosti obnovljena  te  čuva uspomenu poginulih branitelja Domovinskog rata.

 

    Starohrvatska trobrodna crkvica sv. Barbare (Sv. Martina), s tri polukružne apside na istoku,  zvonikom u sredini kupole te plitkim nišama na bočnim zidovima, sagrađena u ranoromaničkom stilu 11. st., naslonjena je sjevernim zidom na gradsku ložu - sudnicu. Za njenu gradnju korišteni su ulomci iz antičkih vremena, poglavito stupovi i kapiteli. U unutrašnjosti crkve kamena je greda s tekstom koji spominje restauratora Petra i njegovu ženu Dobricu, a svjedoči o pregradnji ranije crkve. Prijašnjoj crkvi pripada nadvratnik ulaznih vrata crkve ukrasnog motiva triju križeva, isprepletenih troprutom pletenicom i okruženim simboličnim likovima. Od polovice 19. st. koristila se za skladišni prostor a krajem stoljeća pretvorena je u odlagalište kamenih ulomaka. Obnavljana je u nekoliko navrata tijekom 20. i početkom 21. st. 

 

 

 

    Zvonik crkve sv. Mihovila ostatak je porušene crkve i samostana, stradalih u anglo-američkom bombardiranju 22. 2. 1944. godine. Crkva je utemeljena u 14. stoljeću, dok se samostan, namijenjen kćerima građana, osnovao 1595. godine. Samostan su ukinule francuske vlasti 1806. godine. Kasnije je u prostoru samostana djelovala pučka škola, a u vrijeme Prvog svjetskog rata tu se nalazila pučka kuhinja za siromahe. Zvonk crkve sagrađen je krajem 16. stoljeća, a pretpostavlja se da ga je iznjedrila radionica Tripuna Bokanića. Zvonik je temeljito restauriran 1952. godine, o čemu svjedoči i natpis na zvoniku.

Crkva Gospe od Karmela

Crkva Svih Svetih

Crkva sv. Petra

Crkva sv. Ivana Krstitelja

Crkva sv. Sebastijana

Crkvica sv. Barbare

Ostaci crkve sv. Mihovila

KONTAKT
PREČACI

Turistička zajednica grada Trogira

Trg Ivana Pavla II/1​, 21220 TROGIR

Tel: +385-21-885-628

email: info@visittrogir.hr

  • Facebook - Grey Circle
  • Twitter - Grey Circle
  • YouTube - Grey Circle
  • Instagram - Grey Circle

© 2018 Turistička zajednica grada Trogira